U
subotu 31.05.2014. godine započinje drugi (2) tjedan petog (5) blaženstva -
"Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe (Matej 5, 7). U nastavku su pitanja i
tekst za razmatranje i svjedočenje:
Pitanja:
1.
Ovaj tekst je više za meditaciju i divljenje nego za pitanja.
Izaberite sami nekoliko rečenica koje vas najviše zadivljuju i pišite što one u
vama izazivaju.
2.
«Ljubav se moja neće odmać od tebe» (Iz 54,10). Kada sam doživio
takvu ljubav ili je dao?
3.
Što tebi govori očitovanje božanskog Imena: «Gospodin, Bog
milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću» (Izl 34, 6)?
4.
Bog je protumačio svoje ime. Naučili smo tumačiti ime Božje „Ja
sam koji jesam“ pod vidom prisutnosti… a Bog je nastavio tumačiti: Moja
prisutnost je moje milosrđe. Uočavam li taj rast u objavi Božjeg imena?
5. Milost je i Božja čovječnost koja se očituje u krunjenju ljudi
„slavom i sjajem“. Koliko zapažam tu slavu na sebi i na drugima?
6. «Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš» (Lk 6, 36).
Uspijevam li i u čemu biti tako milosrdan kao što je naš Otac milosrdan ? U čemu
se to očituje?
7. Isus je Božjoj svetosti dao lice milosrđa. Možda će naša svetost
porasti ukoliko naše lice bude milosrdnije?
«Blago milosrdnima:
oni će zadobiti milosrđe»
«Blago milosrdnima: oni će
zadobiti milosrđe» (Matej 5,7). Isus milosrdnima ne obećava ništa osim onoga
što već žive – milosti. U ostalim blaženstvima, obećanje sadrži nešto više, vodi
dalje: oni ožalošćeni, utješit će se; oni čista srca gledat će Boga. No, što
još Bog može dati milosrdnima? Milost je punina Boga i ljudi. Milosrdni već žive
Božjim životom.
«Milost» je stara riječ.
Tijekom svoje duge povijesti zadobila je vrlo duboko značenje. U grčkom, jeziku
Novog Zavjeta, riječ za milost je eleos. Ta nam je riječ poznata iz molitve Kyrie
eleison, koja je zaziv Božje milosti. Eleos je u grčkoj verziji Novog Zavjeta
uobičajen prijevod hebrejske riječi hesed. Hesed je jedna od najljepših riječi
u Bibliji. Često se jednostavno prevodi kao ljubav.
Hesed,
milost ili ljubav, dio je zavjetnoga rječnika. S Božje strane, ona označava
snažnu ljubav, onu koja odnos može održati zauvijek, što se god dogodilo:
«Ljubav se moja neće odmać od tebe» (Izaija 54,10). No, budući da je Božji
zavjet s njegovim narodom od samoga početka priča o prekršenim obećanjima i
novim počecima (Izlazak 32–34), očito je da takva bezuvjetna ljubav uključuje
praštanje; ona nužno mora biti milosrdna.
Eleos je
prijevod još jedne hebrejske riječi, rachamim. Ta se riječ često
upotrebljava zajedno s hesed, ali je osjećajno nabijenija. Ona doslovno
označava utrobu; to je množina riječi rechem, maternica. Milost ili
suosjećanje ovdje znači ljubav koja se osjeća, duboke osjećaje majke za svoje čedo
(Izaija 49,15), nježnost oca prema svojem potomstvu (Psalam 103,13), snažnu
ljubav među braćom i sestrama (Postanak 43,30).
Milost u biblijskom smislu
znači puno više od samo jednoga vida Božje ljubavi. Milost je, na neki način,
samo Božje biće. Bog Mojsiju triput kazuje svoje ime. Prvi put kaže: «Ja sam
koji jesam» (Izlazak 3,14). Drugi put: «Bit ću milostiv kome hoću da milostiv
budem; smilovat ću se komu hoću da se smilujem» (Izlazak 33,19). Ritam rečenice
je isti, ali milost i smilovanje zamijenile su bivanje. Za Boga, biti koji jest
znači biti milostiv i pokazivati milost. To potvrđuje treće očitovanje
božanskoga Imena: «Gospodin, Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat
ljubavlju i vjernošću» (Izlazak 34,6).
Posljednju su formulaciju
preuzeli proroci i psalmi, osobito Psalam 103, stih 8. U središnjem dijelu
(stihovi 11-13), ovaj psalam veliča nevjerojatnu širinu Božje milosti: «Jer
kako je nebo visoko nad zemljom, dobrota je njegova…»: milost je, tako, Božja
uzvišenost, njegova transcendentnost. No, ona je i Božja čovječnost, ako možemo
tako reći: «Kako se otac smiluje dječici…» Tako uzvišena i istovremeno tako
bliska, ta milost može ukloniti sve zlo: «Kako je istok daleko od zapada, tako
udaljuje od nas bezakonja naša.»
Milost je ono najbožanskije
u Bogu, ali i ono najljudskije u ljudima. «Kruni te dobrotom i ljubavlju», kaže
Psalam 103. Taj bi stih trebalo čitati u svjetlu jednoga drugog stiha iz Psalma
8 koji kaže da Bog kruni ljude «slavom i sjajem».
Stvoreni na sliku Božju,
ljudi su pozvani s Bogom dijeliti njegovu slavu i ljepotu. No, da bismo doista
mogli sudjelovati u Božjem životu, potrebne su nam snažna ljubav i milost. Isusove
riječi: «Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš» (Luka 6,36) odjek su
drevne zapovijedi «Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš» (Levitski
zakonik 19,2). Isus je Božjoj svetosti dao lice milosrđa. Milost je najčišći
odraz Boga u ljudskom životu. «Po milosti prema svomu bližnjemu spoznaješ Boga»
(Sveti Basil). Milost je Božja čovječnost.
Ona je i božanska budućnost
ljudi.
Nema komentara:
Objavi komentar